Trenutno živimo u društvu u kojem stres obuzima ljude, njihova tijela i organizme, čineći ih bolesnima i nisu dobrog zdravlja.
Ako ste podvrgnuti a kontinuirani stres, u situacijama kada generirate socijalni ili radni pritisak, ili morate biti zabrinuti, a uz anksioznost ili depresiju, način života koji vodite možda neće biti koristan za vaše tijelo.
Stres može utjecati na nas na mnogo načina, i fizički i emocionalno.. Vrlo je važno ne dopustiti da stres prevlada našim životima jer bi nam mogao uzeti danak.
Dalje ćemo vam reći kako se stres javlja u ljudskom tijelu kako biste zaista znali prepoznaje li ih vaše tijelo napete situacije i skreće vam pažnju da malo spustite nivo.
Karakteristike stresa
Kada smo u situaciji kada se tijelo osjeća ugroženo ili prolazimo fazu pritiska, naš se hipotalamus uključuje i prelazi u alarmnu situaciju, tj. Tijelo u ovoj situaciji nervoze luči više hormona, kortizol i adrenalin.
Ti sami hormoni nisu nam štetni, čak i mali pritisak može se pokazati pozitivnim za nas. Međutim, ako akumuliramo mnoge od ovih situacija mogu direktno utjecati na 3 sistema u tijelu, endokrini, nervni i imuni. A ako se epizode stresa vremenom zadrže, to će biti vrlo negativno.
Faze stresa
- Faza alarma: to je faza u kojoj adrenalin raste, koncentriramo se više i raspon pažnje nam je veći. Efekti su trenutni i mogu povećati naš krvni pritisak. Ova faza je obično kratkotrajna.
- Faza otpora: U ovoj smo fazi ako faza alarma traje s vremenom i može promijeniti naš metabolizam. Organi počinju trpjeti negativne efekte od tako dugo uzbuđenja.
- Faza iscrpljenosti: posljednja je faza, u ovoj situaciji tijelo je van kontrole.
Negativni efekti stresa na tijelo
Tijelo može reagirati na mnogo načina, tijelo može biti izvan kontrole, a njegovi odgovori na stres mogu se pretvoriti u bol i patologije.
Ovdje ćemo vam reći koje su najčešće.
- Oni mogu utjecati na probavni sistem: čir na želucu, sindrom iritabilnog crijeva, čir na kolitisu, gastritis, aerofagija.
- Loše prehrambene navike: nagon da jedete nezgodnu hranu, jedete u svako doba ili prestanete jesti.
- Respiratornog sistema: hiperventilacija, osjećaj gušenja ili psihogena astma.
- Kardiovaskularni sistem. Srce može izravno patiti, među onim što najviše ističemo su: tahikardija, angina pektoris, infarkt miokarda, angina pektoris ili arterioskleroza.
- Mišići boli: ukočenost mišića, grčevi, hiperrefleksija, štucanje, bolovi u leđima.
- Problemi sa kožom: akne, psorijaza, ekcemi, alopecija, dermatitis.
- Živčani sistem: depresija, migrena, glavobolje, amnezija, razdražljivost, anksioznost, poremećaji spavanja, razvoj fobija i strahova.
- Možete doći do pate od poremećaja sluha blizu unutrašnjeg uha.
- Stres je često povezan s debljanjem, možete biti pretili ili pretili. Oni imaju tendenciju da troše više kalorija nego što je tijelu potrebno.
- Visok krvni pritisak, zbog hormona.
- Neredovne menstruacije.
Stres možemo pretrpjeti bilo kada u našem životuNe samo da odrasli mogu patiti, djeca mogu imati i stres. Iz tog razloga moramo budite svjesni i malene kuće kako bi vidjeli da nemaju simptome stresa.
S druge strane, stres se može ispraviti i izliječiti, on sam po sebi nije bolest, samo da ako dugo trpimo stres, možemo općenito oboljeti.
Vodite računa o prehrani i povećajte unos voća i povrća, izbjegavajte jesti bezvrijednu hranu punu transmasti jer će to stvoriti ovisnost i brzo ćete se udebljati. Odaberite zdrav način života i bavite se sportom svake nedelje.