Klimatska kriza nas brine mnogima, dok drugi to i dalje poriču. Ne može se, međutim, poreći rekordne nivoe koje su neki od ključnih indikatora klimatske krize registrovali posljednjih godina prema izvještajima IPCC-a (Međuvladin panel za klimatske promjene).
Nivoi nekih indikatora koji se koriste za mjerenje napretka klimatskih promjena već su zabrinjavajući. Koncentracije gasova staklene bašte i dalje rastu, kao i nivo mora ozbiljne posledice. Želite li bolje razumjeti svoj problem? Pridružite nam se u ovom kratkom pregledu indikatora koji su od najveće važnosti da ostanete u toku s ovom krizom.
Povećanje koncentracije gasova staklene bašte
Opširno smo razgovarali u Bezzia na gasove staklene bašte koji nastaju uglavnom kada se sagorevaju fosilna goriva (ugalj, nafta, prirodni gas). Oni su uglavnom odgovorni za emisije koje pregrijavaju planetu i prošle 2021. godine ponovo su postavili rekordne koncentracije u atmosferi.
Ugljični dioksid, metan i dušikov oksid, tri najvažnija staklenička plina. Među njima prvi, ugljen-dioksid, je najvažnije. Da li ste znali da 50% globalnih emisija ovog gasa završi u atmosferi i šta je to? pregrijati planetu? Drugi značajan procenat završava u okeanima, što doprinosi tome da sljedeći markeri također obaraju rekorde.
Zagrijavanje i zakiseljavanje mora i okeana
Okeani se također pregrijavaju što uzrokuje morski toplotni talasi, neobične temperaturne promjene sa vrlo negativnim uticajima: smanjenje flore morskih ekosistema, prisilne migracije morskih životinja, uginuće ili bolest nekih vrsta...
Baš kao što pregrijavanje zabrinjava i nivo zakiseljavanja mora, koje je prošle godine također dostiglo rekordne nivoe. Zakiseljavanje takođe prijetnja biodiverzitetu, ali imaju i negativne efekte kako na sigurnost hrane tako i na turizam.
Porast nivoa mora
Prosječan nivo mora je porastao za u prosjeku 4,5 milimetara godišnje od 2013. godine, dostižući novi maksimum. Možda se čini beznačajnim, ali lako udvostručuje brojku zabilježenu u prethodnom zabilježenom periodu, između 1993. i 2002. godine, što ukazuje da se problem pogoršava.
Ovo podizanje nivoa mora uglavnom je posledica veće brzine kojom se polarnih omotača planete. To je jedan od najvidljivijih problema koji nam pomaže da bolje razumijemo ozbiljnost klimatske krize. I to dovodi u opasnost milione stanovnika u ne tako dalekoj budućnosti, uz sve veću ranjivost na tropske ciklone.
Porast ekstremnih pojava
Ekstremni fenomeni su oduvijek postojali, ali je posljednjih godina bilo nekoliko izvještaja o tome povezivali ih sa globalnim zagrijavanjem. I čini se jasnim da globalno zagrijavanje pogoršava i toplinske valove i određene poplave. Povećanje ovih pojava stoga se može smatrati još jednim od ključnih pokazatelja klimatske krize.
Poplave, toplotni talasi, suše… povećale su se i po učestalosti i po intenzitetu. Ovo je saopštila Međuvladina grupa eksperata za klimatske promene. Toplotni talasi su posebno zabrinjavajući u zapadnoj Sjevernoj Americi i na Mediteranu, gdje su podstakli velike požare s ozbiljnim ekološkim i ličnim posljedicama.
Vjerojatno se pitate koje je rješenje da nam ovi ključni pokazatelji klimatske krize prestanu davati tako loše vijesti. Investirajte u zelenu energiju čini se da je to jedan od recepata za suočavanje s krizom. Međutim, čini se da to ne radimo potrebnim tempom. Potreban je veliki pritisak i ulaganja vlada da bi tranzicija bila efikasna i da bi drugi ekonomski interesi pobedili. Ne čini se ni da će rat u Ukrajini, koji je ponovo stavio energetsku zavisnost Evrope na sto, u budućnosti imati veliki uticaj u tom pogledu. Nadam se da smo u krivu!